Schőnstattska zajednica
Schőnstattski pokret spada u karizmatske pojave Crkve ovog vremena. Bit duhovnosti je odgojiti novog čovjeka u novoj zajednici koji će biti u službi drugih, po uzoru na Mariju iz Nazareta.
Marijanski karizmatski pokret intenzivnije se razvija pojavom oca Josefa Kentenicha, koji je zaređen za svećenika 1910. godine. Ubrzo postaje duhovni odgajatelj u palotinskoj gimnaziji. S mladim studentima osniva Marijansku kongregaciju (apostolski pokret) u mjestu Schönstatt, kraj Koblenza u Njemačkoj, po kome ova duhovnost dobiva ime.
Molitvom, žrtvama i životom razvijaju duboki odnos s Marijom.
U to se vrijeme osjeća duboka otuđenost ljudskog bića razvojem industrijalizacije i sve manjim potrebama za radnom snagom. Osjeća se opća napetost i teške slutnje uoči prvog svjetskog rata. Sve je to utjecalo na odluku oca Josefa Kentenicha da zajedno sa svojim studentima 18. listopada 1914. godine sklopi „Savez ljubavi“ s Nebeskom majkom (Majkom Triput Divnom) u maloj kapelici mjesta Schönstatt. Želja mu je bila da ista postane hodočasničko mjesto „Duhovska dvorana“ u kojoj se okuplja oko Marije, moli, prima Duh poslanja i širi apostolski pokret.
Duhovnost prema Majci Tripu Divnoj i Isusu proširila se u sve dijelove svijeta i na sve kontinente, pa i u Hrvatsku. U Hrvatskoj pokret nosi ime “Hrvatska schőnstattska obitelj” (HŠO). U Maloj Subotici, nedaleko od Čakovca, posvećeno je 22. kolovoza 2009. prvo Hrvatsko Šenštatsko svetište, jedno od dvjestotinjak identičnih svetišta na svih pet kontinenata.
Posebnost ove duhovnosti očituje se i u tome što Majka Božja zajedno sa svojim Sinom hodočasti u obitelji koje su je prihvatile. Svakoj obitelji donosi i daruje Ono najvrijednije što posjeduje, vlastitog sina. Milosna slika Nebeske Majke kontinuirano hodočasti u iste obitelji koje su u jednom krugu. U mjesec dana pohodi 15‐ak obitelji i tako ponavlja posjetu svakog mjeseca.
Naša Nebeska Majka u ovoj duhovnosti nazvana je Majka Triput Divna. U davnoj viziji oca Rema Gospa je rekla da joj je najdraži zaziv iz Litanija Lauretanskih ‐ Majko Divna, te je takav naziv zadržan do danas.
