Zajednice

Uloga laika u životu Crkve

1.    Uvod 

Nastala nakon Biskupske sinode 1987., a nastavljajući se na Dekret o apostolatu laika II. Vatikanskog sabora, pobudnica Vjernici laici se pozabavila konkretnim problemima s kojima se susreće Crkva i na koji način mogu u tom pogledu djelovati vjernici laici te kako odgovoriti na ono što muči suvremeno društvo: sekularizam, pogaženo dostojanstvo ljudske osobe, brojni konflikti i težnja za mirom. Upravo preko vjernika laika Crkva može djelovati na različitim područjima života i na taj način doprinijeti rješavanju spomenutih problema.

2.    Ja sam trs, vi mladice (Glava I.)

Dostojanstvo vjernika laika u Crkvi – Otajstvu

Prva glava razmatra pitanje dostojanstva vjernika laika, te njihovu pozivu i poslanju u Crkvi i svijetu. Koristeći Isusovu usporedbu o Isusu kao trsu, a njegovim učenicima kao mladencima, II. Vatikanski sabor Crkvu naziva evanđeoskim vinogradom i otajstvom. Tek unutar tog otajstva Crkve kao otajstva zajedništva otkriva se „identitet“ vjernika laika, tj. njihovo izvorno dostojanstvo. I tek je unutar toga dostojanstva moguće definirati poziv i poslanje laika u Crkvi i svijetu. Pobudnica podsjeća da su vjernici laici po krsnoj milosti postali dionicima trostruke službe Isusa Krista – svećeničke, proročke i kraljevske te ih poziva da čitaju, razmatraju i usvoje koncilsku nauku o svome sudjelovanju u trostrukoj Kristovoj službi. 

Vjernici laici su snagom zajedničkog krsnog dostojanstva suodgovorni, zajedno sa zaređenim službenicima, te redovnicima i redovnicama, za poslanje Crkve. Vjernicima laicima je svojstvena i posebna „svjetovna narav“. Oni su pozvani od Boga da djeluju u svijetu te tako „svijet“ postaje mjesto i sredstvo kršćanskog poziva vjernika. Oni imaju naročit poziv „da traže kraljevstvo Božje baveći se vremenitim stvarima i uređujući ih po Bogu“ (LG 31). Isto tako, vjernici laici su pozvani i dužni težiti za svetošću i savršenošću u vlastitom staležu. Njihov poziv na svetost je nutarnje povezan s poslanjem i odgovornostima koje su im povjerene u Crkvi i u svijetu. Kao uzori života i svetosti stavljaju im se vjernici laici koji su proglašeni blaženima i svetima.

3.    Sve mladice jednoga trsa (Glava II.)

Sudjelovanje vjernika laika u životu Crkve – Zajednice

Iz zajedništva kršćana s Kristom proističe zajedništvo među kršćanima – svi su mladice jednog Trsa koji je Krist. To zajedništvo je Crkva. Svi su vjernici pozvani živjeti to zajedništvo s velikom odgovornošću, te se nikada ne smiju zatvoriti u sebe, nego živjeti u tome zajedništvu nastojeći da urodi plodom beskrajno blago koje je svaki vjernik dobio u baštinu. Svaki je vjernik naime pozvan na razne službe i zadaće koje postoje u zajednici i za zajednicu. 

Vjernici laici mogu zakonito obavljati razne službe, zadaće i uloge u liturgiji, u prenošenju vjere te u pastoralnim strukturama Crkve, no te se službe moraju izvršavati u skladu s njihovim posebnim laičkim pozivom koji je različit od poziva zaređenih službenika. Laici su pozvani na djelovanje u biskupiji i u župi kroz biskupijska i župna pastoralna vijeća. Vjernici laici imaju slobodu udruživanja u Crkvi s tim da je takovo udruživanje vezano sa životom zajednice i poslanjem same Crkve. Kroza sve to, i u izravnoj vezi s njihovim sudjelovanjem u životu Crkve vjernici laici trebaju biti svjesni i svog poslanja u svijetu na polju politike, društvenog života, gospodarskih odnosa, kulture, znanosti, umjetnosti, odgoja, medija itd. te prožeti sve te strukture evanđeoskim duhom u službi izgradnje Kraljevstva Božjeg.

4.    Odredio sam vas da idete i rod donesete (Glava III.)

Suodgovornost vjernika laika u Crkvi – Poslanju 

U okviru poslanja Crkve vjernicima laicima povjeren je, u zajedništvu sa svim drugim članovima Božjeg Naroda, velik dio odgovornosti. Prvi zadatak tog poslanja je naviještati Evanđelje jer se upravo u evangelizaciji usredotočuje i razrješava sveukupno poslanje Crkve. Riječ je o novoj evangelizaciji zemalja tzv. Prvog svijeta koji je pod utjecajem indiferentizma, sekularizma i konzumizma sve manje kršćanski. Tu je velika svjedočka uloga vjernika laika njihovim životom i djelovanjem u obitelji, na poslu i u društvu. Zatim, tu je i trajno poslanje Crkve da se donese Evanđelje onima koji još ne znaju za Krista Otkupitelja čovjeka. I tu je velika uloga vjernika laika koji ostavljajući svoju životnu okolinu, posao i domovinu odlaze u misijska područja svjedočiti Krista svojom djelotvornom nazočnošću u tim područjima. U snazi svoga vlastitoga poslanja Crkva je pozvana služiti čovjeku jer je čovjek prvi temeljni put Crkve. U doprinosu Crkve obitelji čovječanstva posebno mjesto pripada vjernicima laicima zbog njihove „svjetovne naravi“, te se od njih traži da se založe da vremeniti poredak bude prožet kršćanskim duhom promičući dostojanstvo osobe, neprovedivost prava na život, pravo na slobodu savjesti i vjersku slobodu; zalažući se za obitelj, službu bližnjemu, evangeliziranju kulture i unošenje duha služenja u političko djelovanje i u gospodarsko-društveni život.
 

5.    Radnici u vinogradu Gospodnjem (Glava IV.)

Dobri upravitelji mnogovrsne milosti Božje 

Kao što vlasnik vinograda u Isusovoj prispodobi poziva radnike u svoj vinograd u različite sate tako su i pojedinci, vjernici pozvani na sveti život neki već u djetinjstvu, neki u mladosti, a neki opet u starosti. Mladi su nazvani nadom Crkve koje treba potaknuti da budu aktivni subjekti u djelovanju Crkve, sudjelujući u evangelizaciji i društvenoj obnovi. Djecu pak Crkva gleda kao žive članove obitelji koji unutar njihovih vlastitih obitelji na svoj način pridonose posvećenju roditelja. Što se tiče starih, oni na poseban način, imaju svoje poslanje unutar Crkve. Od njih se očekuje nastavak apostolskog i misionarskog djelovanja s posebnim darom koji donose godine i iskustvo života. Ova glava govori i o ulozi koju imaju žene u poslanju Crkve. Žene su, kao i muškarci, pozvani da sudjeluju u evangelizaciji, prenošenju vjere i općenito u životu Crkve. Osim toga, žene imaju dva velika zadatka koja su im povjerena. Jedan od njih je dati puno dostojanstvo bračnom životu i materinstvu. Drugi je zadatak da se osigura moralna dimenzija kulture, dimenzija takve kulture koja je dostojna čovjeka, njegova osobnog i društvenog života. Posebnu kategoriju pak tvore bolesnici i patnici koji su također kao radnici poslani u Gospodinov vinograd kao svjedoci kroz sjedinjenje svoje muke s Kristovom mukom. Bolesnici i patnici su također i oni kojima je Crkva kroz stoljeća služila kroz vjernike posvećene službi brige za one koji trpe. Iz svega ovoga je vidljivo da raznoliko bogatstvo Crkve nalazi svoje očitovanje unutar svakog životnog stanja te da laici, neovisno o njihovoj dobi, spolu, profesiji trebaju trajno njegovati sposobnosti i talente kojima su obdareni, a koji odgovaraju tim stanjima te se služiti darovima koje su primili od Duha Svetoga.
 

6.    Da donosite veći rod (Glava V.)

Odgoj vjernika laika 

Od čovjeka se traži da u slobodi Božjeg poziva dozrijeva, raste i donosi plod te stoga ne može umaći svojoj osobnoj odgovornosti po tom pitanju. Zbog toga se obrazovanje vjernika laika treba staviti među prve zadatke u biskupijama i uklopiti u programe pastoralnog djelovanja tako da sve snage zajednice rade u tom cilju. Osnovni cilj u formaciji vjernika laika je sve jasnije otkrivanje vlastitog poziva i sve veća spremnost živjeti ga kroz ispunjenje svog poslanja. U otkrivanju i življenju tog poslanja vjernici laici se moraju odgajati za ono jedinstvo koje je naznačeno time što su članovi Crkve i građani ljudskoga društva. Unutar te i takove životne sinteze svoje mjesto nalaze i mnogostruki i međusobno sređeni vidovi cjelovitoga odgoja vjernika laika. Riječ je, naravno, prije svega o duhovnom odgoju, zatim i o doktrinarnom odgoju vjernika laika, kao i njihovom upoznavanju sa socijalnim naukom Crkve te njihovu osobnom rastu u ljudskim vrednotama. U ostvarenju odgoja vjernika sudjeluje cijela Crkva, od Pape, biskupa župe, malih crkvenih zajednica do kršćanske obitelji kao „domaće Crkve“. Tu su, naravno, i škole i katolička sveučilišta kao mjesta čiji je primarni cilj upravo odgoj i obrazovanje. Odgoj nije povlastica nekih, nego je pravo i dužnosti za sve. On je tim uspješniji što je otvoreniji Božjem djelovanju, premda odgojno djelovanje, naravno, razumno pribjegava i sredstvima i metodama ljudskih znanosti. Rastući i dozrijevajući u vjeri, vjernici laici su sve više sposobni sudjelovati u službi koja im je povjerena unutar Crkve u skladu s njihovom „svjetovnom naravi“ koja im je „vlastita i posebna“.

7. Zaključak

Ovaj dokument kao i dekret „Apostolicam actuositatem“ na neki način određuje mjesto laika i njihovo poslanje unutar katoličke Crkve. Vjernici laici su danas više nego ikada pozvani da aktivno doprinose u izgradnji Crkve i Božjeg naroda. Budući da su upravo laici ti koji sudjeluju na različite načine u društvenom životu, oni preuzimaju na sebe jednu ogromnu odgovornost širiti poruku Evanđelja te tako sudjelovati u razvoju Crkve i cijeloga društva. Osobito žene, koje su živi primjer Marijina materinstva prema Isusu imaju ključnu ulogu u poslanju cijele Crkve i svih laika. Dakle, svi su laici dužni aktivno se zalagati unutar svoga poslanja za izgradnju Crkve i cijeloga svijeta.