O župi

Naselje Jelkovec od ranije se nalazilo u sklopu župe Sesvete. Jelkovec je u početku bilo malo naselje sa  svega nekoliko desetaka kuća. Izgradnjom stambenog dijela naselja  situacija se mijenja, i dolazi kako do gušćeg naseljavanja tako i do izgradnje objekata potrebnih za funkcionalniji život u naselju, te danas u naselju postoje 2733 stambena objekta, oko 400 obiteljskih kuća s mogućnošću izgradnje novih,  osnovna škola, vrtić, područni vrtić, a u fazi izgradnje su i srednja škola, bazen i čitaonica.

Razvojem i širenjem naselja ukazala se potreba za izdvajanjem naselja iz župe Sesvete .

Iz župe Sesvete već su se i ranije zbog razvoja Sesveta u smislu gospodarskog i prometnog središta, te sve gušće naseljenosti izdvajale mnoge župe – Brestje, Sesvetska Sopnica, Sesvetska Sela, te Sesvetski Kraljevec.

Tako je odlukom zagrebačkog nadbiskupa od 29.08.2010. proglašena i samostalna župa u nastajanju – župa Jelkovec.

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić dana 18. prosinca 2011. proglasio je župu blaženog pape Ivana Pavla II. u Jelkovcu. Župa Jelkovec  najmlađa je župa zagrebačke nadbiskupije i prva, kako u zagrebačkoj nadbiskupiji, tako i u Republici Hrvatskoj koja je pod zaštitom blaženog pape Ivana Pavla II.
Upraviteljem župe imenovan je vlč. Josip Horvat, a župnim vikarom Darko Bručić Pavuk. Od   kolovoza 2013. do kolovoza 2015. župni vikar bio je  Kristijan Gatarić, a od kolovoza 2015. župni vikar je Matija Knok,a od kolovoza 2017. Željko Nestić

DEKRET O OSNUTKU ŽUPE  PROČITAJTE OVDJE

Trenutno se svete mise održavaju u prostoru atomskog skloništa  u naselju, a u istom prostoru odvija se  i kompletan život i aktivnosti župne zajednice, a kao jedan od prioriteta u planu je izgradnja župne crkve.

U starom dijelu naselja nalazi se kapelica sv. Franje Asiškog. Njezina izgradnja  započela je 1993. godine na poticaj tadašnjeg župnika župe Sesvete vlč. Petra Ribarića, te Mjesnog odbora naselja. Prva misa u kapelici slavljena je već 1994. godine. Danas se slavi jednom godišnje, na blagdan sv. Franje Asiškog, 4.listopada ili nedjelju najbližu tom blagdanu.

Brigu o kapelici vode Mjesni odbor, te društvo Hrvatska žena Jelkovec.

IZ POVIJESTI JELKOVCA

Zahvaljujući brojnim pogodnostima – prirodnim pravcima, prometnicama, plodnom tlu, blizini Medvednice te susjedstvu Kaptola i Gradeca, naseljavanje na području cijelog sesvetskog prigorja započinje krajem 11. stoljeća osnivanjem zagrebačke županije i biskupije u doba kralja Ladislava, 1095. godine.

Već i ranije na cijelom tom području zabilježeni su tragovi života. Tome svjedoči između ostalog i miljokaz rimskog cara Maksimina Tračanina iz oko 236. godine koji je pronađen u Jelkovcu 1934. Nalazio se na  trasi rimske ceste koja je od Jelkovca usmjeravana prema Ivanjoj Reki, gdje je prelazila Savu, prošla Ščitarjevo, i dalje prema Sisku.

U pisanim izvorima Jelkovec se prvi puta spominje zajedno sa ostalim mjestima Sesvetskog prigorja u dokumentima iz 15. i 16. stoljeća.

Značajna osoba iz tog vremena bio je zagrebački kanonik Stjepan Filipović.

Kanonikom zagrebačkim, arhiđakonom komarničkim postao je 1545. godine, a 1563. postao je upravitelj kaptolskog posjeda u Petrovini.

Zajedno sa kraljevskim povjerenikom Nikolom Humskim,1564. godine kao kaptolski izaslanik uvodi Franju Tahija u posjed polovice susedgradsko – stubičkog imanja, a 1570. izabran je za predsjednika suda zagrebačke županije.

Godine 1573. od zagrebačkog Kaptola zajedno sa svojom braćom  Ivanom  i Petrom  dobiva posjed u Jelkovcu.

Na njegovu molbu Kaptol je poveljom njegov posjed proglasio „slobodnom od strane i dao mu uživanje predijalnog (posjedovnog) prava“. U povelji se izričito naglašava da je on rođen u Jelkovcu, i od tada svom prezimenu dodaje – od Jelkovca.

Zbog svoje crkvene i svjetovne djelatnosti  dobio je od kralja Rudolfa II. 1578. povelju kojom je njegova obitelj postala plemićka.

Na zasjedanju hrvatskog sabora 1579. potvrđena je ova kraljevska povelja i Filipovići su uvedeni u redove hrvatskog plemstva, te su tako postali prva plemićka obitelj na području sesvetskog prigorja.

Kršćanstvo je na ovom prostoru prisutno od samog vremena naseljavanja krajem 11. stoljeća, a razvojno  je vezano uz župu Svih Svetih u Sesvetama.

Prema zabilježenim podacima, u 1929. godini u naselju Jelkovec bilo je 160 stanovnika katoličke vjere.