Liturgijska godina

Osnovni raspored gradi se oko dva glavna blagdana; Božića i Uskrsa, a ostatak se zove vrijeme kroz godinu.

Božićno vrijeme:

Nova liturgijska godina započinje 1. nedjeljom Došašća. Računa se unatrag, jer su četiri nedjelje Došašća. Ono nas vodi prema svetkovini Božića, koje se slavi osam dana, završavajući na blagdan Marije Bogorodice, 1. siječnja. U božićno vrijeme spada još i blagdan sv. Tri Kralja, te završava blagdanom Krštenja Gospodinova.

Uskrsno vrijeme:

Uskrs je središnji kršćanski blagdan. Ima dva razdoblja; korizmu, kao pripravu i pouskrsno vrijeme do Duhova. Korizma traje 40 dana, a Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Korizmeno vrijeme doživljava svoj vrhunac u Velikom tjednu kada slavimo Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Poslije Uskrsa traje sedmotjedno vrijeme, koje završava Uzašašćem, odnosno silaskom Duha Svetoga, kada Crkva slavi rođendan.

Vrijeme kroz godinu:

Gornja dva ciklusa, božićni i uskrsni, ne zauzimaju sve vrijeme kroz godinu. To ostalo vrijeme tvori, ono što se naziva, vrijeme kroz godinu, a sadrži 34 tjedna.

U Došašću slavimo nadu u ispunjenje Božjih obećanja. Božić slavi Isusovo rođenje, dolazak Boga među nas u našu povijest. Korizmeno vrijeme podsjeća nas na to tko smo kao stvorenja? Središte godine je Veliki tjedan i Uskrs kada slavimo otajstva otkupljenja i Isusovu pobjedu nad smrću. Duh Sveti održava život vjernika u hodu prema vječnosti, što želi podržati u svijesti vrijeme kroz godinu.

Tako, jedna  crkvena godina završava svetkovinom Krista Kralja, a druga započinje 1. nedjeljom Došašća.

Nedjeljna biblijska čitanja u novoj liturgiji obuhvaćaju tri slusljedna godišnja kruga. Svaki je krug najizrazitije označen po jednim sinoptičkim evanđeljem: GODINA A – Matejem, GODINA B – Markom, GODINA C – Lukom. Ivanovo se evanđelje zgodno umeće u sva tri kruga, najljepše u u uskrsno vrijeme kada se čitaju tzv. Oproštajne besjede Isusove.