Nedjeljom Krista Kralja svega stvorenja završila je liturgijska godina.
Liturgijska ili Crkvena godina je godišnji ciklus razdoblja i blagdana u kršćanskim crkvama kojim se određuje u koje doba treba obdržavati koji liturgijski obred i na koji način. Svako razdoblje i blagdan u liturgijskoj godini ima svoje značenje i pravila liturgijskih slavlja, posebno mise. Tu spada sadržaj mise, čitanja, boje liturgijskog ruha i ostalo.
Liturgijska razdoblja dodaju se povrh fiksnog kalendara i vezana su za neke fiksne dane, tjedne i datum Uskrsa. Zato ne počinju i ne završavaju isto svake godine. Jedna crkvena godina završava svetkovinom Krista Kralja, a druga započinje 1. nedjeljom Došašća.
Liturgijsku godinu sačinjava: došašće, Božićno vrijeme, korizma, Uskrsno vrijeme i vrijeme kroz godinu.
Došašće
Došašće je prvo razdoblje u liturgijskoj godini, vrijeme priprave za Božić. Kršćani se pripremaju za proslavu Kristovog prvog dolaska, ali i za njegov drugi dolazak. Prije je došašće bilo pokorničko vrijeme strogo poput korizme, ali se danas to bitno ublažilo. Počinje u nedjelju najbližu blagdanu Sv. Andrije (30. studenog) i traje do Badnjaka 24. prosinca navečer. Badnja večer liturgijski već spada pod Božić. Došašće ima točno četiri nedjelje. Svetkovine koje padnu u nedjelju prebacuju se na subotu prije.
Liturgijska boja je ljubičasta, osim treće nedjelje došašća (tzv. Radosna nedjelja) kada se može obući i roza.
Božićno vrijeme:
Nova liturgijska godina započinje 1. nedjeljom Došašća. Računa se unatrag, jer su četiri nedjelje Došašća. Ono nas vodi prema svetkovini Božića, koje se slavi osam dana, završavajući na blagdan Marije Bogorodice, 1. siječnja. U božićno vrijeme spada još i blagdan sv. Tri Kralja, te završava blagdanom Krštenja Gospodinova.
Boja liturgijskog ruha u Božićnom vremenu je bijela.
Korizma
Korizma je pokorničko vrijeme priprave za Uskrs. To je posebno ozbiljno liturgijsko vrijeme kada se kršćane poziva da više mole, izvršavaju pokoru i čine dobra djela.
Pokora traje 40 dana kao spomen na četrdesetodnevni Isusov post u pustinji prije krštenja Korizma počinje na Čistu srijedu (Pepelnicu) i traje do pred misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Na Čistu srijedu obavezan je post i nemrs, a petkom u korizmi nemrs. Vjernike se poziva i na druge oblike pokore, molitve, duhovne vježbe isl. Trebala bi se izbjegavati velika slavlja. Posljednji tjedan prije Uskrsa naziva se Veliki tjedan. On počinje na Nedjelju muke Gospodnje (Cvjetnica) kada se slavi Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem i spominje se muke. Preciznije, mesijanski ulazak u Jeruzalem se slavi u procesiji prije jedne od misa, a na samoj misi se spominje muke.
Liturgijska boja na Cvjetnicu je crvena.
Uskrsno vrijeme:
Uskrs je središnji kršćanski blagdan. Ima dva razdoblja; korizmu, kao pripravu i pouskrsno vrijeme do Duhova. Korizma traje 40 dana, a Uskrs se slavi prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvinocija. Korizmeno vrijeme doživljava svoj vrhunac u Velikom tjednu kada slavimo Isusovu muku, smrt i uskrsnuće. Poslije Uskrsa traje sedmotjedno vrijeme, koje završava Uzašašćem, odnosno silaskom Duha Svetoga, kada Crkva slavi rođendan.
Liturgijska boja je bijela osim na Duhove kada je crvena.
Vrijeme kroz godinu:
Ostalo vrijeme između božićnog i uskrsnog ciklusa naziva se vrijeme kroz godinu. Ukupno ima 33 ili 34 tjedna, a dijeli se u dva dijela. Prvi dio započinje s ponedjeljkom po blagdanu Krštenja Gospodinova (prva nedjelja poslije Bogojavljenja) i traje do utorka uoči Pepelnice.
Nastavlja se drugim dijelom u ponedjeljak poslije Duhova i završava u subotu pred početak Došašća. Umjesto prve nedjelje kroz godinu slavi se blagdan Krštenja Gospodinova. U nedjelju poslije Duhova slavi se svetkovina Presvetog Trojstva. Posljednje nedjelje kroz godinu slavi se svetkovina Krista Kralja. Nedjelje kojima počinju tjedni u vremenu kroz godinu nazivaju se po broju tjedna, npr. 27. nedjelja kroz godinu. Slavlja predviđena u vrijeme kroz godinu često se izostavljaju jer ustupaju mjesto drugim slavljima. Tako 1. nedjelja kroz godinu uopće ne postoji jer prvi tjedan kroz godnu počinje u ponedjeljak iza Krštenja Gospodinovog. Nedjelje kroz godinu ustupajuju mjesto ne samo svetkovinama nego i Gospodnjim blagdanima, dok dani u tjednu ustupaju mjesto obaveznim spomendanima, a po želji svećenika i neobaveznim spomendanima ili drugim slavljima.
Liturgijska boja je zelena.
