Prikazanje Gospodinovo u hramu ili Svijećnica blagdan je koji nas podsjeća na Krista kao Svjetlo svijeta, Svjetlo na prosvjetljenje narodima. Blagdan ima utemeljenje u stvarnom događaju iz Isusova života, kada su ga po židovskom običaju 40 dana nakon rođenja roditelji prikazali u hramu.
Prema starozavjetnom propisu žena je bila nečista 40 dana nakon rođenja muškog djeteta a 80 dana nakon rođenja ženskog djeteta (Lev. zak. 12, 1-8) i trebala je nakon toga predati svećeniku janje ili par golubova ili grlica (već prema imovinskom statusu) kao okajnicu.
Primjereno tim propisima donijeli su Marija i Josip Isusa u hram, Marija je pritom predala i žrtvu za svoje „očišćenje“ i otkupninu za svoga Prvorođenca.
Isusovo prikazanje u Hramu, prorekao je u Starom zavjetu prorok Malahija: “I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite” (Mal 3, 1). U stilu Isusova skrovita djetinjstva, obred je prošao jednostavno i nenapadno.
U Hramu se zatekao starac Šimun, pravedan i pobožan starac kojem je Duh Sveti objavio da neće vidjeti smrti dok ne vidi Mesiju Gospodnjega. Nakon što je Isusa uzeo u ruke prepoznao ga je kao Mesiju i zahvalio Bogu i riječima:
‘Sad možeš, Gospodine, otpustiti slugu svojega da, prema riječi tvojoj, ide u miru, jer mi oči vidješe spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda, svjetlo da rasvijetli pogane i slavu naroda tvoga Izraela.’
Mariji je prorekao, da će mnogo patiti, riječima: „Mač boli, probost će ti dušu.” Proročica Ana je također bila tada u Hramu i uputila je molitve i zahvale Bogu.
Ovaj blagdan zajedno s blagdanom Navještenja Gospodinova (Blagovijest) svojim sadržajem pripada grupi božićnih blagdana izvan božićnog blagdanskog kruga.
Blagoslov svijeća
Na ovaj blagdan, blagoslivljaju se svijeće, koje će se kasnije koristiti u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim prigodama. Svijeće se blagoslivljaju blagoslovnom molitvom, škropljenjem blagoslovljenom vodom i kađenjem tamjanom. Za vrijeme procesije se pjeva Šimunov hvalospjev. Sa svijećama se blagoslivljaju i vjernici. U misi koja slijedi uzima se posebno predslovlje koje govori o ulasku Krista u njegov Hram. Evanđelje govori o prikazanju Isusovu u Hramu i susretu sa starcima Šimunom i Anom. Prvo čitanje iz proroka Malahije govori o dolasku Gospodinovu u dan kad mu se ne nadamo (Mal 3, 1-4), a poslanica Hebrejima o Kristu, velikom svećeniku.
MISNA ČITANJA
_____________________________________________________________
BLAGDAN SV.BLAŽA I BLAGOSLOV GRLA
Blagdan svetog Blaža, biskupa i mučenika, u Rimokatoličkoj Crkvi slavi se 3. veljače. Mučenik sv. Blaž, na latinskom Sanctus Blasius rodio se u Sebasti u ondašnjoj Maloj Armeniji kojom je upravljao Rim, to je današnji grad Sivas u središnjoj Turskoj. kao biskup u vrijeme progona krščana ubijen je odrubljivanjem glave oko 317. godine. Ta glava kao dragocjena relikvija godine 972. dospjela je u Dubrovnik, te ga je grad izabrao za svog zaštitnika. Dubrovčani svake godine najsvečanije slave svoga zaštitnika, a u procesiji biskup nosi svečevu glavu koju vjernici ljube.
O blagdanu sv. Blaža svake se godine po crkvama dijeli blagoslov grla. Svećenik s dvjema svijećama pristupi vjerniku i moli: “Po zagovoru sv. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakog drugog zla!” Taj je blagoslov takozvana blagoslovina u Katoličkoj Crkvi. On se temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost. Kod blagoslovina Crkva moli Božju pomoć u raznim potrebama, a po zaslugama Isusa Krista i zagovoru svetaca.
