Otvaranjem Svetih vrata, Vrata milosrđa na bazilici sv. Petra u Vatikanu, koja je na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015. godine otvorio Sveti Otac papa Franjo, započela je Sveta godina milosrđa. Jubilej milosrđa slavit će se od svetkovine Bezgrešnog začeća, 8. prosinca 2015., do svetkovine Krista Kralja svega stvorenja, 20. studenoga 2016.
O povijesti i značenju Jubileja
Jubilej je starozavjetna institucija. Prema drevnoj židovskoj tradiciji, jubilarna godina slavila se svakih 50 godina, u njoj se vraćalo jednakost među svim Izraelcima, nudeći nove mogućnosti obiteljima koje su izgubile imovinu, pa čak i svoju osobnu slobodu. Osim toga, jubilarna godina bila je podsjetnik bogatima da će doći vrijeme kada će židovski robovi, jednom kada ponovno budu jednaki njima, biti u mogućnosti tražiti natrag svoja prava. Institucija Jubileja u Starom zavjetu dakle otkriva društvenu osjetljivost, zaštitu slabijih, jer su se tada trebali opraštati nenaplativi dugovi, oslobađati robovi, pa i zemlja je počivala od obrađivanja i rađanja. O tome piše Levitski zakonik, 25,8. Jubilej konačno ističe i zahtijeva oprost.
Katolička tradicija započela je tradiciju slavljenja Svete godine s papom Bonifacijem VIII. godine 1300. Prema zamisli Bonifacija VIII. Jubilej se trebao slaviti svakih 100 godina. Od 1475. pa nadalje – kako bi se omogućilo svakom naraštaju doživjeti barem jednu Svetu godinu – određeno je da se redovni Jubilej slavi svakih 25 godina. Međutim, izvanredni jubilej se može proglasiti povodom događaja od posebne važnosti.
Do danas je slavljeno ukupno 26 redovnih svetih godina, od kojih je posljednji bio Jubilej 2000.godine. Običaj proglašavanja izvanrednih jubileja potječe iz 16. stoljeća. Posljednje dvije izvanredne Svete godine, koje su slavile u prošlom stoljeću, bile su ona iz 1933., koju je proglasio Pio XI. povodom 1900. obljetnice otkupljenja, te ona iz 1983. godine, koju je proglasio Ivan Pavao II. povodom 1950 godina otkupljenja.
Katolička Crkva dala je židovskom jubileju više duhovno značenje. On se sastoji u općem opraštanju, oprostu otvorenom svima, te mogućnosti da se obnovi odnos s Bogom i bližnjima. Zato je Sveta godina uvijek prilika za produbljivanje vlastite vjere i življenja kršćanskog svjedočenja s obnovljenom predanošću.
Jubilejom milosrđa Papa stavlja u središte pozornost prema milosrdnom Bogu koji sve poziv da se vrate njemu.
Početni obred Jubileja je otvaranje Svetih vrata. Ta su vrata otvorena samo tijekom Svete godine, dok ostalih godina ostaju zatvorena. Svaka od četiri glavne rimske bazilike: Svetog Petra, Sv. Ivana Lateranskog, Svetog Pavla izvan zidina i Svete Marije Velike, imaju Sveta vrata. Ovaj obred otvaranja Svetih vrata na simboličan način izražava ideju da se, tijekom Jubileja, vjernicima nudi “izvanredan put” ka spasenju.
Kako dobiti potpuni oprost u Svetoj godini milosrđa?
Osim Svetih vrata, tradicionalna su jubilejska obilježja hodočašća i oprost. Iz riznice duhovnih dobara Crkve u Jubileju posebno mjesto ima oprost koji se odnosi na vremenitu kaznu.
Budući da je u Jubileju riječ o nastojanju oko svetosti i čistoće duše, na tome je putu od velike koristi dar oprosta što ga Crkva, snagom koju joj je dao Krist, pruža svima koji ispune tražene uvjete.
Potpuni oprost vremenite kazne za grijehe može se odnositi na vlastite grijehe, ali i na duše pokojnih. Da bi se primio oprost, Crkva upozorava da je potrebno:
- ispovijediti se
- pričestiti se
- izmoliti molitve na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu.
To mogu biti molitve: Vjerovanje, Oče naš, Zdravo Marijo (ili drugi marijanski zazivi), Slava Ocu.
Oni vjernici koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće mogu primiti potpuni oprost, ako – sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve – izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu, prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.
Kardinal Bozanić odredio jubilejske crkve u Zagrebačkoj nadbiskupiji
Na Treću nedjelju došašća, 13. prosinca, Vrata milosrđa su, po Papinoj želji, biti otvorena u partikularnim Crkvama posebnim obredom i slavljima u katedralama diljem svijeta.
U Svetoj godini milosrđa, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić odredio je koje crkve koje imaju jubilejsko značenje i u kojima će se moći dobiti dar oprosta vremenitih kazni za grijehe. To su:
- Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Stjepana
- Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke
- Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu
- Župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću
- Svaka župna crkva u nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.
BROŠURA
