Božansko milosrđe i papa Ivan Pavao II.
Prema želji koju je sam Gospodin zahtijevao u objavama svetoj Faustini Kowalskoj ( 1905. – 1938.), poljskoj redovnici Družbe sestara Majke Božjeg Milosrđa, papa Ivan Pavao II. odredio je prvu nedjelju poslije Uskrsa za blagdan Božanskog milosrđa.
Još kao nadbiskup u Krakowu 1978., kratko vrijeme prije dolaska na Stolicu sv. Petra, dao je i prvo službeno Crkveno odobrenje za pobožnost Božanskom milosrđu. On je kao Papa proglasio sestru Faustinu Kowalsku blaženom na osminu Uskrsa 1993., a potom ju je kanonizirao kao sveticu na osminu Uskrsa 2000. godine. U samoj homiliji na misi kanonizacije sv. Faustine, ustanovio je Nedjelju Božanskog milosrđa kao blagdan za cijelu Crkvu.
Naposljetku, Ivan Pavao II. predao je duh Gospodinu 02. travnja 2005. godine u noći koja je prethodila blagdanu Božanskog milosrđa te je i sam beatificiran na taj blagdan 2011. godine, a ove godine upravo na taj blagdan proglašen je svetim.
Blaženi Ivan Pavao II. svoj je život usmjerio Božanskom milosrđu. Na njegovoj pogrebnoj misi, tada još kardinal Joseph Ratzinger, istaknuo je u propovijedi: „On nam je predstavio uskrsno otajstvo kao otajstvo Božanskog milosrđa. U svojoj zadnjoj knjizi, napisao je: Granica stavljena zlu je „u krajnosti Božansko milosrđe“ (Memorija i identitet, str. 60-61). A razmišljajući o atentatu na sebe, rekao je: ‘Žrtvujući sebe za nas sve, Krist je dao novo značenje patnji, otvarajući novu dimenziju, novi zakon: zakon ljubavi … Ta patnja je ono što izgara i pobjeđuje zlo plamenom ljubavi i izvlači čak i iz grijeha veliki rascvat dobra (str. 189-190). Nukan takvim viđenjem, Papa je trpio i ljubio u zajedništvu sa Kristom, i stoga se poruka njegovog trpljenja i njegove šutnje pokazala tako elokventnom i tako plodnom. Božansko milosrđe: Sveti Otac je našao najčišći odraz Božjeg milosrđa u Majci Božjoj. On, koji je u ranoj dobi ostao bez vlastite majke, ljubio je Božansku Majku tim više. On je čuo riječi raspetog Gospodina kao upućene osobno sebi: ‘Evo ti Majke’.“
Godine 1980. blaženi Papa je objavio encikliku Dives in misericordia ( Bogat milosrđem) u kojoj ističe: „Milosrđe je drugo ime za ljubav, to ime ljubav preuzima kad se susreće sa silama zloga“. Na blagdan Božanskog milosrđa, kad Gospodin izlijeva cijelo more milosti na duše koje se približe izvoru njegova milosrđa, spominjemo se poziva blaženog Ivana Pavla II. zapisanog u istoj enciklici:
“Pozivam vas da otvorite širom svoje srce Gospodinu kako biste iznova otkrili da ste važni u njegovim očima.“
Slika Isusovog milosrđa
Počevši od godine 1931. Isus Krist više puta se objavio poniznoj redovnici Faustini. Nakon što ju je poučio o pobožnosti prema Božjem milosrđu, zaželio je da širi tu pobožnost po svemu svijetu.
Prvi put milosrdni Krist ukazao se sestri Faustini 22. veljače 1931. u mjestu Plock (Poljska). Sestra Faustina piše: “Uvečer bijah u svojoj ćeliji i opazih Isusa u neobičnoj bjelini i sjaju. Podiže ruku na blagoslov, a lijevu ruku stavi na svoje Srce. Neznatno rastvorivši ogrtač na prsima, pokaza na sjajne zrake, jedne bijele, a druge crvene. Blještile su iz njegova Srca. U potresenosti i šutnji, promatrala sam veličanstveni prizor i mislila na veličinu Božju u Isusu. Moja duša bijaše potresena strahom i neobičnom radošću. Isus mi reče: “Priredi sliku i prikaži Mene ovakvog, kakvog Me sada vidiš, te na sliku stavi natpis: “Isuse, uzdam se u Te”. Želim da se ta slika poštuje najprije u vašoj kapelici, a zatim da se to čašćenje raširi po svemu svijetu”.
Sestri Faustini Isus je rastumačio sjajne zrake: “Zrake na slici označuju Krv i Vodu, što su izvirali iz dubine Moga milosrđa, nakon što Moje Srce bijaše probodeno kopljem, nakon Moje smrti na Križu. Bijele zrake označuju Vodu, koja čisti duše, a crvene zrake označuju Krv, koja daje život dušama. Štititi duše od stroge pravde Moga Oca nebeskoga. Sretan onaj, koji bude živio u zakloništu ovih zraka, jer neće strahovati od Božje srdžbe”.
Čin posvete svijeta Božjem Milosrđu
Bože, Milosrdni Oče, koji si objavio svoju ljubav u svome Sinu Isusu Kristu, a na nas si je izlio u Duhu Svetom, Tješitelju, danas Ti povjeravamo sudbine svijeta i svakog čovjeka. Sagni se nad nas grešnike, ozdravi našu slabost, porazi svako zlo, učini da svi stanovnici zemlje dožive Tvoje Milosrđe da bi u Tebi, Bogu Jedinom i Trojstvenom, uvijek nalazili izvor nade. Vječni Oče, po pregorkoj muci i uskrsnuću svoga Sina, smiluj se nama i cijelome svijetu. Amen.
Ivan Pavao II.
Posveta Milosrdnom Isusu
Milosrdni Isuse, Tvoja je dobrota neizmjerna i Tvoje riznice milosti su neiscrpne. Ima pouzdanja bez kraja u Tvoje Milosrđe koje premašuje sva Tvoja djela. Posvećujem se potpuno Tebi, da bih živio u milosti i ljubavi, koje su ključale iz Tvoga Srca na Križu. Želim širiti Tvoje Milosrđe, vršeći djela ljubavi tjelesna i duhovna, posebno obraćajući griješnike, tješeći i pomažući siromahe, žalosne i bolesne. Štiti me kao Svoje vlasništvo jer se bojim svoje slabosti i uzdam se u Tvoje Milosrđe, Neka bi cjelokupno Čovječanstvo upoznalo neizmjernu dubinu Tvoga Milosrđa, neka se u čovječanstvu zapali nada spasenja, neka Te svi slave kroz svu Vječnost. Amen.
*********************************************************************************
Devet godina nakon smrti papa Ivan Pavao II. proglašen je svetim.
Papa Wojtyla proglašen je blaženikom 1. svibnja 2011. godine nakon što je Kongregacija za pitanje svetaca priznala da je čudom ozdravila francuska časna sestra Marie Simon Pierre koja je bolovala od Parkinsonove bolesti. Francuska redovnica je zbog Parkinsonove bolesti, od koje je prije šest godina nakon duge agonije i više od četvrt stoljeća upravljanja Katoličkom crkvom preminuo papa Karol Wojtyla, morala napustiti službu u bolnici u Arlesu na Azurnoj obali. Časne sestre iz njezina reda su se molitvama obratile Ivanu Pavlu II. u lipnju 2005. i bolest je nestala.
Postulator kauze za beatifikaciju, pa zatim kanonizaciju Ivana Pavla II., mons. Slawomir Oder kasnije je predstavio i natprirodno ozdravljenje Floribeth Diaz. Ona je iz kreveta pratila preko TV-a misu sahrane Ivana Pavla II. Nekoliko dana prije, liječnici u bolnici u San Joséu, u Kostariki, dijagnosticirali su joj puknuće aneurizme moždane arterije. Operacija je bila neizvediva. Floribeth je, gledajući TV prijenos sahrane, molila Ivana Pavla II. da zagovara Boga za njezino ozdravljenje. Sljedećeg jutra aneurizma je nestala. Neurokirurg koji ju je liječio prognozirao je da ima samo dva posto vjerojatnosti da joj se u roku od dvije godine dogodi smrtonosan izljev krvi u mozak. Međutim objašnjenje za nestanak aneurizme nije imao.
Ta dva čuda temelj su kanonizacije koju je papa Franjo objavio 27. travnja.
