Korizma je povlašteno vrijeme crkvene godine, vrijeme priprave za Uskrs, vrijeme pokorničkih djela, vrijeme intenzivnijeg kršćanskog zalaganja, da bi bolje upoznali Kristovo otajstvo, i da u pobožnosti Križnoga puta pratimo Spasitelja kako nosi teški križ, kako ga ponizuju, pljuju i bičuju.
Naziv Korizma dolazi od latinske riječi quadrigesima – četrdesetnica. Korizma počinje s Čistom srijedom ili Pepelnicom, a završava s Velikim petkom. U vrijeme korizme nosi se liturgijska boja ljubičasta. Ljubičasta boja je boja pokore i poniznosti. U korizmi se ne ukrašavaju oltari i crkve, ne sviraju orgulje i druga glazbala, ako nije nužno. Ispušta se aleluja i Slava. Zakrivaju oltarne slike, križevi i kipovi.
Smisao korizme
U vrijeme korizme su pozvani smo da se češće družimo s riječju Božjom u Svetom pismu, nadasve da se češće družimo među sobom, kao vjernici, napose u dobrim djelima, u zajedničkom slavljenju svete mise, u zajedničkom zalaganju oko djela milosrđa i ljubavi, a posebno pozvani smo na intenzivniju molitvu i djela ljubavi. U ovih četrdeset dana pozvani smo da dublje uranjamo u otajstvo križa i trpljenja Kristova i tako se pripremati za najveći kršćanski blagdan – blagdan Uskrsa. U korizmi pozvani smo da više nego u ostalim dijelovima godine razmatramo što je Bog učinio za nas ljude i za naše spasenje. Iz ljubavi prema nama ljudima, grešnicima Bog je poslao Isusa. Iz ljubavi je ostavio blizinu najljubaznije Majke, iz ljubavi je hodao od sela do sela, od grada do grada i naviještao Radosnu vijest, iz ljubavi je ozdravljao, iz ljubavi činio čudesa, iz ljubavi je opraštao grijehe, iz ljubavi je trpio izrugivanja i mržnju, iz ljubavi je otišao u Galileju i propovijedao među poganima evanđelje Božje: „Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evanđelju!“ (Mk 1, 14-20), iz ljubavi osjetio je blizinu učenika koji je u srcu snivao izdaju. Uvijek i sve je govorio iz ljubavi, jer ljubav je Njegova narav, i zato što je vjerovao svim srcem da Božja ljubav nema granica, jer je ona vječna i sigurna.
Korizmena djela: post, milostinja i molitva
Odricanja u korizmi imaju upravo taj smisao da „mi“ bivamo manji, a Krist da u nama raste. Ma koliko postili u korizmi, odrekli se slatkiša, mesa i druge hrane, alkohola i drugih poroka, ako se nismo odrekli mržnje, zlobe, klevete, nećemo doživjeti svu ljepotu i punini Kristovog uskrsnuća koje je pobjeda Dobra nad zlom, svjetla nad tamom. Ta pobjeda Dobra nad Zlom, svjetla nad tamom, treba se dogoditi u našim srcima.
Dakle, jedna od najbolji priprema za Uskrs jest svima oprostiti. A oprostiti znači osloboditi srce od mržnje i zlobe, od želje za osvetom. Kroz djela posta, milostinje i molitve čovjek treba srce osloboditi. Čovjek je najveći kad prašta, jer je tad najsličniji Bogu koji svoju moć najviše iskazuje u milosrđu i opraštanju grijeha. Uskrsli Krist koji je s nama, ali i u nama u sve dane do svršetka svijeta, uvijek nam daje snagu da se u nama dogodi ta pobjeda. Na nama je samo da mu otvorimo vrata svoga srca i da ga zamolimo da zauvijek ostane „zaključan“ u našem srcu.
