Uskrs liturgijski slavimo osam dana. Ovom nedjeljom završavamo uskrsni blagdan ali liturgijski vrijeme Uskrsa slavimo do Duhova. Nedjelje od Uskrsa do Duhova zovu se uskrsne ili vazmene nedjelje. Vjernik treba „uskrsno“ proživjeti cijelu pedesetnicu, kao kontrast korizmi. Dani korizme, bili su tuga i žalost; dok su dani pedesetnice radost i nada. Svaka uskrsna nedjelja treba biti „mali Uskrs.“ Osobito nedjelje od Uskrsa do Duhova žele u nama produžiti ‘uskrsovanje.’ Zapravo, svaki nedjeljni sastanak, vjernika, je uskrsni sastanak: sastanak s Kristom Uskrslim.
Kristovo uskrsnuće jezgra je svega propovijedanja Crkve kao i cjelokupnog života kršćana. Ono je bilo pripravljeno kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja riječju i životom svjedoče za tu temeljnu istinu naše vjere i povijesti: Krist je uskrsnuo i s njime i mi neprestano uskrsavamo.
Prvo čitanje (Dj 5, 12-16)
Povećavalo se mnoštvo onih što vjerovahu.
Prvo čitanje u vazmeno vrijeme uvijek se uzima iz Djela apostolskih, a ne iz Staroga zavjeta kao u druga liturgijska vremena. Djela sadrže propovijedanja apostola, opisuju život prvih kršćanskih zajednica i širenje vjere u Krista, te nastanak i djelovanje prve Crkve.
Vanjska čudesa koja su činili apostoli na bolesnicima prouzrokovala su još veće nutarnje milosti obraćenja u mnogim prisutnima. I tako se iz dana u dan povećavao broj vjernika, odnosno ljudi i žena koji su prigrlili kršćansku vjeru. Tako su vanjska čudesa uvelike pridonosila rastu prve Crkve, a vjerničko svjedočenje i življenje prvih kršćana osvajalo je sve više ljudi.
Drugo čitanje (Otk 1, 9-11a. 12-13. 17-19)
Mrtav bijah, a evo živim u vijeke vjekova.
Naša vjera u uskrslog i živog Spasitelja mora nadvladati svaku ljudsku mržnju i zloću. Tom vjerom je apostol Ivan ugledao živoga Gospodina i tu radosnu poruku navješćuje svojoj braći kako bi ustrajali u progonstvu.
Ivan ima napisati što jest i što se ima dogoditi. Treba progonjenoj braći i sestrama objasniti smisao svega što im se događa, pomoći im da otkrivaju tragove Božje prisutnosti u događajima koji im izgledaju okrutni. U Isusu uskrslom vjernicima postaje jasno ono što jest i ono što još ima doći. ovo čitanje poziv je na obnovu vjere u Uskrsloga koji je Prvi, Posljednji i Živi. On daje smisao svim zajedničkim i pojedinačnim nastojanjima ljudi.
Evanđelje (Iv 20, 19-31)
Nakon osam dana dođe Isus.
Prema Ivanovu zapisu, Isus se najprije ukazao učenicima prvoga dana po suboti, pa onda osmoga dana. To je bila nedjelja. Zato će kršćanska nedjelja postati sveti dan susreta s uskrslim Kristom, dan Gospodnji. Tako je Isus uveo svetost i važnost dana Gospodnjeg –Nedjelju. Nedjelja će postati malim Uskrsom, danom osobite Kristove uskrsle prisutnosti i danom iščekivanja njegova drugog dolaska. Zato je važno da vjernici poštuju dan Gospodnji kao vrijeme susreta s Kristom i susreta s braćom u Kristu.
U današnjem sv. Evanđelju po Ivanu koje nam opisuje ukazanja Isusova apostolima u Jeruzalemu naglašen je novi život koji Uskrsli daje vjernicima po svom Duhu i vjera onih koji nisu vidjeli, a vjeruju. I mi smo od onih o kojima govori Evanđelje koji nisu vidjeli Isusa niti čuli njegova glasa. Ali i mi smo sretni jer i danas se Isus očituje svojom riječju i svojim znakovima i Krist nam u svakoj osobi može otkriti svoju nazočnost i u svakoj ljudskoj riječi može nam upraviti svoj poziv.
